Najčešći simptomi lupusa

Sistemski eritemski lupus je autoimuna bolest koja uzrokuje povremene upale zglobova, tetiva i drugog vezivnog tkiva. Upala se može javiti u različitim tkivima i organima, a težina bolesti zavisi od vrste i broja antitijela koja se pojavljuju i organa koji su zahvaćeni bolešću. Najveći broj oboljelih su mlade žene, ali i ostali mogu oboljeti od ove bolesti. Ponekad, određeni lijekovi za srce mogu izazvati simptome slične lupusu, ali prestankom uzimanja lijekova, simptomi se povlače.
Lupus spada u bolesti koje se jako teško dijagnostikuju, zbog raznolikosti simptoma i sličnih tegoba kao kod drugih bolesti.

Najčešći simptomi 

Pošto lupus ima simptome koji se mogu povezati sa mnogim bolestima, i koji se razlikuju od osobe do osobe, obično se u obzir uzimaju simptomi koji se najčešće ispoljavaju kod većine oboljelih.To su:
-osip u obliku leptira koji se pojavljuje na obrazima i na korjenu nosa
-osip na koži koji se pojavljuje nakon izlaganja suncu, posebno u gornjem dijelu grudnog koša
-trajna i neuobičajena glavobolja
-gubitak memorije i zbunjenost
-oči osjetljive na svjetlost 
-suhe oči, zamagljen pogled
-bolna i ranjiva usta i nos
-malaksalost i neobjašnjiva temperatura
-stalna i neobjašnjiva bol u zglobovima, nogama i(ili) stopalima
-bol u grudnom košu, praćena plitkim dahom
-prsti na rukama i nogama, dlanovi i vrh nosa mogu postati plavi, ljubičasti i bijeli kada su izloženi hladnoći ili stresnim situacijama
-mučnina i povraćanje, stalni bol u trbuhu
-česte infekcije mokraćnih kanala, krv u urinu

Postavljanje dijagnoze nije moguće samo uz pomoć simptoma. Laboratorijski testovi koji dokazuju prisutnost antitijela u krvi mogu potvrditi prisustvo bolesti. Lupus može biti hroničan i napredujući, a obično se rasplamsava na mahove. Okidači koji rasplamsavaju lupus kod oboljelih, nisu zasigurno poznati, ali je najvjerovatnije da se radi o stresu i sunčevoj svjetlosti. 

Način ishrane koji se preporučuje kod lupusa

Za sve osobe sa hroničnim oboljenjima, pa tako i za oboljele od lupusa, preporučljivo je izmijeniti način ishrane:
-jesti hranu sa niskim udjelom masnoća i visokim udjelom antioksidanasa (voće i povrće)
-hranu bogatu zasićenim masnoćama izbjegavati, jer može pridonijeti nastanku upale
-eliminisati potencijalne alergene iz hrane (mlijeko, pšenica, kukuruz, soja, sve vrste konzervanasa i aditiva) 
-izbjegavati rafinisanu hranu
-konzumirati manje crvenog, a više bijelog mesa
-obavezno piti 6-8 čaša vode dnevno
-uvrstiti u prehranu laneno sjeme, laneno ulje, maslinovo ulje i riblje ulje